Prepoznat ćeš da imaš panični napad ako te odjednom obuzme vrlo snažan osjećaj straha koji dosegne svoj vrhunac unutar nekoliko minuta, a uz njega još doživiš najmanje četiri od sljedećih znakova:
- Lupanje srca, ubrzan puls
- Znojenje
- Drhtanje ili tresenje
- Osjećaj nedostatka zraka
- Osjećaj gušenja
- Bol ili nelagoda u prsima
- Mučnina ili želučani problemi
- Osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti, ošamućenosti ili nesvjestice
- Navala osjećaja topline ili hladnoće
- Osjećaj umrtvljenosti ili trnjenja
- Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili osjećaj odvojenosti od same/og sebe (depersonalizacija)
- Strah od gubitka kontrole ili osjećaj da ćeš poludjeti
- Strah od smrti
Ponekad osoba može izgledati „zaleđeno“, kao da je odsječena od sebe i svog tijela, što možeš vidjeti na sljedećem videu
Panični napadi mogu se pojaviti neočekivano, iznenada, bez jasnog uzroka ili kao odgovor na ono što zovemo okidač – npr. neku situaciju, podražaj ili iskustvo. Mogu se pojaviti kada smo smireni i opušteni ili tijekom stanja tjesobe ili anksioznosti.
Istraživanja su pokazala da otprilike trećina ljudi doživi najmanje jedan panični napad nekad tijekom života. Prema različitim izvorima, panične napade doživi između 6% i 63% adolescenata.
Panični napad može biti dio nekog psihičkog poremećaja (npr. anksioznog, depresivnog, opsesivno-kompulzivnog, psihotičnog, poremećaja ličnosti, hranjenja, uzimanja psihoaktivnih tvari…) ili dio nekih zdravstvenih stanja vezanih uz rad srca i krvožilnog ili pak dišnog sustava.
