Glavno obilježje generaliziranog anksioznog poremećaja je stalna i pretjerana anksioznost i zabrinutost oko različitih područja života. Dakle, brige se javljaju neprestano i nisu usmjerene samo na jedan problem, već osoba s GAP-om ima različite brige koje se s vremenom mogu i mijenjati. Brige koje imaju osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem često se odnose na svakodnevne situacije. Ova razina zabrinutosti značajno ometa dnevne aktivnosti i smanjuje kvalitetu života osobe koja ima GAP.
Koji su simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja?
Postoje različiti znakovi koji ukazuju na to da netko ima generalizirani anksiozni poremećaj.
Tjelesni simptomi
- Napetost u mišićima
- Osjećaj umora
- Teškoće spavanja
- Znojenje, mučnina, proljev
Ponašajni simptomi
- Izbjegavanje obaveza
- Traženje potvrde od drugih ljudi
- Neodlučnost oko donošenja odluka
- Izrada detaljnih popisa
Psihički simptomi
- Osjećaj nemira
- Otežano koncentriranje
- Stalno razmišljanje o budućnosti à mnogo misli koje počinju sa “Što ako…”
- Zamišljanje najgorih mogućih scenarija
Zašto nastaje generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)?
Nema jednog određenog uzroka generaliziranog anksiznog poremećaja, već se kao i kod većine drugih poremećaja radi o kombinaciji različitih faktora.
Neki ljudi se rođeni su s povećanom sklonost prema doživljavanju napetosti. Stres koji doživljavaju takve osobe čini ih prestrašenima i opreznima. Uz to, rano u životu razviju osjećaj o tome da se važni događaji u životu ne mogu kontrolirati i da mogu biti opasni, a zbog toga su jako usmjereni prema svemu što predstavlja prijetnju. Zbog toga dolazi do jake brige oko suočavanja sa životnim problemima.
Problem se održava jer osobe imaju istovremeno i pozitivan i negativan stav prema brigama.
Pozitivan stav – vjeruju kako ih brige pripremaju za buduće negativne situacije – primjer: “Ako brinem, bit ću spreman.”
Negativan stav – smatraju da im brige štete i da bi se trebali prestati brinuti – primjer: “Poludjet ću od brige.”
Kako se generalizirani anksiozni poremećaj može liječiti?
- Lijekovi
- Kognitivno – bihevioralna terapija (KBT) à ovaj oblik psihoterapije podučava ljude različitim načinima razmišljanja i ponašanja, a to im pomaže da se osjećaju manje tjeskobno i zabrinuto. KBT uključuje edukaciju o poremećaju i praćenje znakova anksioznosti i situacija u kojima se javlja anksioznost i briga. Za vrijeme tretmana se uče i različite tehnike opuštanja i tehnike za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama.
Sami si možete pomoći korištenjem određenih mobilnih aplikacija, npr. „What’s Up?“ u kojoj možete pronaći tehnike opuštanja, mindfulness tehnike, strategije suočavanja i praćenje misli i osjećaja.
