Glavno obilježje generaliziranog anksioznog poremećaja je stalna i pretjerana zabrinutost vezana uz niz različitih područja života. Brige se javljaju neprestano i nisu usmjerene samo na jedan problem te se s vremenom mogu mijenjati. Kod osoba koje pate od ovog poremećaja razina zabrinutosti značajno ometa dnevne aktivnosti i smanjuje kvalitetu života..
Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja
Postoje različiti znakovi koji ukazuju na to da netko ima generalizirani anksiozni poremećaj.
Tjelesni simptomi
- napetost u mišićima
- osjećaj umora
- teškoće sa spavanjem
- znojenje
- mučnina
- proljev
Ponašajni simptomi
- izbjegavanje obaveza
- traženje potvrde od drugih ljudi
- neodlučnost
- izrada detaljnih popisa
Psihički simptomi
- osjećaj nemira
- otežano koncentriranje
- stalno razmišljanje o budućnosti
- mnoštvo misli koje započinju s „što ako…”
- zamišljanje najgorih mogućih scenarija
Zašto nastaje generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)?
Ne postoji samo jedan uzrok generaliziranog anksioznog poremećaja, već se, kao i kod većine drugih poremećaja, radi o kombinaciji različitih čimbenika.
Neki su ljudi rođeni s povećanom sklonošću prema doživljavanju napetosti. Stres koji doživljavaju čini ih prestrašenima i opreznima. Uz to, rano u životu usvoje stav da se važni događaji u životu ne mogu kontrolirati i da mogu biti opasni, zbog čega su jako usmjereni prema svemu što im predstavlja prijetnju. Posljedično, javlja se izrazita briga vezana uz suočavanje sa životnim izazovima i problemima.
Problem se održava jer osobe istovremeno imaju i pozitivan i negativan stav prema brigama.
Pozitivan stav odražava se u uvjerenju da ih brige pripremaju za buduće negativne situacije. Npr. „Ako brinem, bit ću spreman/a.”
Negativan stav uključuje ideju da im brige štete i da bi se zapravo trebali prestati brinuti. Npr. „Poludjet ću od brige.”
Kako se generalizirani anksiozni poremećaj može liječiti?
- Lijekovima
- Kognitivno-bihevioralnom terapijom (KBT). Taj oblik psihoterapije podučava ljude novim, drugačijim načinima razmišljanja i ponašanja od onih koje su prakticirali, što im pomaže da se osjećaju manje tjeskobno i zabrinuto. KBT uključuje edukaciju o poremećaju i praćenje znakova anksioznosti te situacija u kojima se javljaju anksioznost i briga. Tijekom tretmana osobe usvajaju različite tehnike opuštanja i tehnike za suočavanje sa svakodnevnim teškoćama.
Sami si možete pomoći korištenjem određenih mobilnih aplikacija, kao što je „What’s Up?“ koja sadrži tehnike opuštanja, mindfulness tehnike, strategije suočavanja te praćenje misli i osjećaja.
