Ako si dosad po navedenim znakovima pasivno-agresivnog ponašanja prepoznao/la da su dio tvog ponašanja – ne brini, postoje načini da to promijeniš. Ili, ako si zamijetio/la da tvoji odnosi s drugim ljudima baš ne cvjetaju, možda je trenutak da malčice usmjeriš pogled „na unutra“ i napraviš analizu ima li možda u tvom ponašanju pasivno-agresivnih elemenata koji te odnose otežavaju…
Da bismo izbjegli „pad“ u pasivno-agresivno ponašanje, nužno je da uspijemo premostiti jaz između ljutnje i šutnje. U tome nam može pomoći sljedeće:
Samosvijest
Ako nedovoljno razumijemo što osjećamo i trebamo, lakše ćemo upasti u zamku pasivno-agresivnog ponašanja. Općenito je korisno obratiti pozornost na vlastite misli, riječi i ponašanja, tj. na njihovu međusobnu povezanost. To nam može pomoći da ustanovimo zašto radimo ono što radimo.
„Zdrav“ odnos prema ljutnji
U redu je biti ljut. Ljutnja je „glasnik“ – daje nam do znanja da se neka naša potreba ne zadovoljava ili da se prelazi neka granica, bilo izražena ili neizražena. Pasivno-agresivno ponašanje često se pojavljuje ako pokušavamo sakriti ili ugušiti ljutnju jer mislimo da je ne bismo trebali izraziti ili da njezino izražavanje vodi do loših posljedica. No, istina je da postoje načini da ostanemo pozitivna osoba dok smo ljuti te je izrazimo korektno.
Prepoznavanje okidača pasivne agresivnosti
U ovom specifičnom obliku povećanja samosvijesti krećemo od zapisivanja više primjera situacija u kojima smo doživjeli ljutnju i misli koje su nam tada prolazile glavom. Među tim mislima vjerojatno postoji neka neizrečena potreba ili želja (na primjer, misao „Nikad me ne sluša“ zapravo implicira da želimo poštovanje i pažnju). Dakle, cilj je prepoznati ponavljajuće obrasce misli koji mogu biti „gorivo“ za pasivno-agresivno ponašanje (te ih onda zamijeniti primjerenim, otvorenim izjavama).
Asertivnost
Asertivnost podrazumijeva izravnu, otvorenu i iskrenu komunikaciju. Jasnim izjavama govorimo drugoj osobi kako na nas djeluje njezino ponašanja te izražavamo svoje potrebe i postavljamo granice, poštujući pritom i sebe i druge. Ako ti to zasad ne ide baš dobro, pokušaj prepoznati ljude koji dobro komuniciraju i slijedi njihov primjer.
Toleriranje sukoba
Kada izrazimo vlastite potrebe, ne znači da će svi biti oduševljeni i moguće je da ćemo doći u situaciju sukoba ili neslaganja. No, važno je osvijestiti da je sukob zapravo neizbježan dio života, koji ne mora značiti povlačenje ili prekid odnosa. Ostanemo li otvoreni za suradnju i komuniciramo li asertivno, sukob može dovesti do novih i boljih rješenja koja su prihvatljiva i nama i drugima.
Izbjegavanje impulzivnosti
Osjećaje, uključujući ljutnju, možemo izraziti bez impulzivnog, iznenadnog ponašanja. Premda nije posve jednostavno, možemo odabrati kako ćemo reagirati. U tome nam mogu pomoći različite tehnike „hlađenja“, kao što su, na primjer: duboko disanje, sporo brojanje do deset ili fokusiranje na osjetila. Nakon toga ćemo biti spremniji asertivno komunicirati i rješavati problem.
Uvježbavanje
Bilo koje uvođenje nove vještine nije lako. Stoga je OK za početak pokušati se izraziti na nov način u situacijama koje nisu izuzetno složene i „rizične“.
Strpljenje
Prava se promjena ponašanja ne događa od danas do sutra. Prvi neuspjeli pokušaj nije kraj svijeta – daj si vremena i budi strpljiv/a!
Psihoterapija
Ne moramo sve sami. Ako se ne uspijevamo samostalno riješiti pasivno-agresivnog ponašanja, možda nam u tome može pomoći razgovor sa stručnjakom koji nam može pomoći istražiti korijen ponašanja i usvojiti nove vještine.
