Što je anksioznost?
- Anksioznost je neugodan osjećaj, ali je normalan dio života, pogotovo prije nekih važnih događaja. Umjerena anksioznost može imati i pozitivne učinke budući da djeluje motivirajuće (npr. ako smo anksiozni prije izlaganja prezentacije pred razredom, temeljitije ćemo se pripremiti za izlaganje, stoga je i vjerojatnije da će izlaganje bolje proći nego da se nismo pripremili)
- Za razliku od straha koji ima jasan objekt (znamo čega se bojimo), anksioznost je manje povezana s nekom prepoznatljivom opasnosti, odnosno, opasnost je često zamišljena i često se odnosi na nešto što se može dogoditi u budućnosti
- Anksiozni poremećaji podrazumijevaju mnogo više od prolaznog osjećaja nelagode ili zabrinutosti te značajno utječu na svakodnevni život (učenje, odnose s prijateljima, odnose s obitelji…)
- Različite su vrste anksioznih poremećaja, ali svima je zajednička zabrinutost i precjenjivanje opasnosti
- Anksioznost je često praćena i tjelesnim simptomima koji mogu biti jako neugodni, primjerice, srce počinje ubrzano kucati, disanje se ubrzava, tijelo ili dijelovi tijela mogu početi drhtati
Ispitna anksioznost
- Primjer ispitne anksioznosti: učenici koji imaju ispitnu anksioznost prije ispita i za vrijeme ispita često su zabrinuti oko mogućeg neuspjeha pa je pažnja koja bi trebala biti usmjerena na zadatke u uspitu podijeljena između razmišljanja o zadatku i razmišljanja koje proizlazi iz zabrinutosti (“Što ako dobijem lošu ocjenu; Sigurno ću dobiti 1; Roditelji će se naljutiti kad dobijem lošu ocjenu”…)
Panični napad
Primjer paničnog poremećaja: Tjelesni simptomi veoma su izraženi u paničnom poremećaju u kojem dolazi do pojave višestrukih paničnih napada. Panični napad je pojava iznenadnog i snažnog straha tijekom kojih se pojavljuju simptomi kao što su ubrzan puls, znojenje, drhtanje, osjećaj nedostatka zraka ili gušenja, bol u prsima, mučnina, vrtoglavica, strah od gubitka kontrole ili smrti. Iako panični napad traje svega nekoliko minuta, iskustvo je veoma intenzivno stoga se kod osobe može razviti strah od negativnih posljedica (primjerice, česta je zamjena paničnog napadaja sa srčanim udarom pa se osoba boji da bi mogla umrijeti). Zbog straha od ponovnog javljanja paničnog napada osoba može početi izbjegavati situacije koje povezuje s njegovim doživljavanjem, što može smanjiti kvalitetu života.
