Što je anksioznost?
- Anksioznost je neugodan osjećaj koji se najčešće javlja prije nekih važnih događaja. Premda neugodan, normalan je dio života.
- Umjerena anksioznost može imati i pozitivne učinke, budući da djeluje motivirajuće (npr. ako smo anksiozni prije izlaganja prezentacije pred razredom, temeljitije ćemo se pripremiti za izlaganje, stoga je i vjerojatnije da će izlaganje bolje proći nego da se nismo pripremili).
- Za razliku od straha, koji se javlja zbog očiglednog, odnosno jasno prepoznatog objekta (znamo čega se bojimo), anksioznost je manje povezana s prepoznatljivom opasnošću; opasnost je često zamišljena te se odnosi na nešto što očekujemo da bi se moglo dogoditi u budućnosti.
- Iako postoje različite vrste anksioznih poremećaja, svima su zajednička obilježja zabrinutost i precjenjivanje opasnosti. No, oni podrazumijevaju mnogo više od prolaznog osjećaja nelagode – značajno narušavaju svakodnevni život (sposobnost učenja, kvalitetu odnosa s prijateljima i članovima obitelji…).
- Anksioznost je često praćena tjelesnim simptomima koji mogu biti jako neugodni (npr. srce počinje ubrzano kucati, disanje se ubrzava, tijelo ili dijelovi tijela mogu početi drhtati).
- Neki ljudi osjećaju previše snažnu anksioznost, kao da se događa više nego što mogu podnijeti. Brige im oduzimaju previše vremena i energije.
- Ako osjećaš preveliku tjeskobu, obrati se roditelju, školskom psihologu ili svom liječniku. Postoje tretmani za anksiozne poremećaje. Što prije počneš dobivati pomoć, bolje ćeš se osjećati.
Ispitna anksioznost
Učenici i studenti koji imaju ispitnu anksioznost prije i za vrijeme ispita zabrinuti su zbog mogućeg neuspjeha pa je njihova pažnja, koja bi trebala biti usmjerena na zadatke u ispitu, podijeljena: između razmišljanja o zadatku i razmišljanja koje proizlazi iz zabrinutosti („Što ako dobijem lošu ocjenu?; Sigurno ću dobiti jedinicu; Roditelji će se naljutiti kad dobijem lošu ocjenu”…)
Panični napad
U paničnom poremećaju, u kojem dolazi do pojave višestrukih paničnih napada, snažno su izraženi tjelesni simptomi. Panični napad je pojava iznenadnog i snažnog straha tijekom kojeg se pojavljuju simptomi kao što su ubrzan puls, znojenje, drhtanje, osjećaj nedostatka zraka ili gušenja, bol u prsima, mučnina, vrtoglavica, strah od gubitka kontrole ili smrti. Iako panični napad traje svega nekoliko minuta, iskustvo je veoma intenzivno, zbog čega se kod osobe može razviti strah od negativnih posljedica – naime, budući da zbog navedenih tjelesnih znakova koje doživljava osoba može pomisliti da doživljava srčani udar, a ne napad panike, počinje se bojati da bi mogla umrijeti. Zbog straha od ponovnog javljanja paničnog napada osoba može početi izbjegavati situacije koje povezuje s njegovim doživljavanjem, čime si zapravo ograničava slobodu i smanjuje kvalitetu života.
