Što je anksioznost?
Anksioznost ili tjeskoba neugodno je stanje koje može varirati od blagog osjećaja nervoze sve do iskustva snažnog straha i panike. Određena je razina anksioznosti normalna i dobro poznata svima. Anksioznost je korisna jer usmjerava našu pažnju na potencijalno opasne ili štetne situacije i na taj nam način pomaže da ih izbjegnemo. Npr. ako ste anksiozni dok stojite na rubu litice, manje je vjerojatno da ćete biti neoprezni i zakoračiti u provaliju.
Tjelesna strana anksioznosti
Vjerojatno ste čuli da ljudi (kao i većina životinja) u opasnim situacijama reagiraju napadom ili bijegom (fight or flight). Za takvo ponašanje odgovorna je fizička aktivacija tijela koja se javlja u opasnim i zahtjevnim situacijama. To je vrsta sigurnosnog mehanizma našeg tijela, koji nam omogućava da brzo reagiramo. U opasnim situacijama naše tijelo proizvodi adrenalin, koji je odgovoran za brže disanje kako bi se povećala razina kisika u tijelu, brži rad srca kako bi se povećao dotok krvi u mišiće, veću napetost mišića kako bi se omogućilo brže reagiranje, usmjeravanje misli na izvor prijetnje i sl.
Većina tih promjena učinit će nas spremnijima za suočavanje s opasnom situacijom ili bijeg od opasnosti. Taj mehanizam za preživljavanje nastao je tijekom razvoja ljudske vrste kako bi nas zaštitio od opasnosti te nam je i danas koristan.
Anksioznost u modernom svijetu
No, u današnjem svijetu često doživljavamo situacije koje izazivaju anksioznost, a da pritom nisu opasne za naše zdravlje i život te fizička aktivacija nije potpuno prikladna. Npr. ako vas je strah prije ispita, bježanje neće puno pomoći. U situacijama kada se traži određeni mentalni napor, sav adrenalin i neiskorištena tjelesna aktivacija u tijelu mogu biti vrlo stresni i naporni.
Anksioznost utječe na način na koji razmišljamo s obzirom na to da je usmjeravanje na izvor prijetnje bitan dio borba-bijeg odgovora. Kada smo u stvarnoj opasnosti, korisno je usmjeriti pozornost na izvor prijetnje – vjerojatno ne biste željeli ignorirati auto koji juri prema vama. Međutim, ponekad tako reagiramo i u situacijama koje nisu ni približno prijeteće i opasne ili u kojima precjenjujemo stvarnu razinu opasnosti. Tada naše tijelo prelazi u borba-bijeg odgovor i osjećamo se anksiozno iako je situacija relativno sigurna.
Ponekad se brinemo da će stvari poći krivo iako nema pravog razloga za zabrinutost – npr. brinemo da ćemo zakasniti na autobus iako smo krenuli na vrijeme ili da ćemo pasti ispit iako smo se dobro pripremili. Takav način razmišljanja dovodi do anksioznosti i može imati velik utjecaj na naš život ako često i pretjerano brinemo.
