U svakodnevnom životu često možemo čuti izraz “biti pod stresom”. Stres je potpuno prirodna reakcija tijela u onim situacijama u kojima se moramo prilagoditi nečem novom i izazovnom. Stres nam je koristan u umjerenim količinama, ali ako je pretjeran, može imati različite negativne učinke na tjelesno i na mentalno zdravlje.
Što je stresor?
Stres je zapravo reakcija našeg tijela na situacije u kojima se moramo prilagoditi nečem novom, a ti izazovi i prepreke na koje se prilagođavamo nazivaju se stresori.
Dakle, situacije koje doživimo kao prijetnju, gubitak ili izazov nazivamo stresori i oni dovode do stresne reakcije u tijelu. Stresori mogu biti vanjski i unutarnji. Primjer vanjskih stresora su svađe ili nesuglasice s prijateljima ili obitelji ili pisanje ispita u školi, a primjer unutarnjih stresora je pesimističan i negativan način razmišljanja.
Postoji mnogo stresora koji mogu dovesti do stresne reakcije, iako isti stresor neće kod svake osobe izazvati istu reakciju pa tako ni istu razinu stresa.
Jačina stresa ovisi o načinu na koji se protumači neka situacija. Manju razinu stresa doživjet ćemo kada procijenimo da se možemo uspješno nositi s izazovnom situacijom u kojom se nalazimo. Vjerojatno vam je poznato da pisanje ispita u školi ne doživljavaju svi jednako. Neki će učenici ispitu pristupiti mirno i neće doživljavati neugodne emocije prije i tijekom pisanja, dok će neki učenici biti zabrinuti i tjeskobni. U ovoj situaciji je pisanje ispita stresor, ali o načinu na koji učenik razmišlja o testu ovisi kako će na njega reagirati i hoće li doživjeti stres.
Što može biti izvor stresa?
Pod stresom se možete osjećati kada imate mnogo obaveza koje se trudite ispuniti, kada morate donijeti neku važnu odluku ili kada se u vašem životu dogodi neka neočekivana promjena. Svađe s roditeljima i nesuglasice s prijateljima također mogu izazvati stres.
Stres se može javiti i tijekom pozitivnih događaja kao što su preseljenje u drugu državu i grad ili prijelaz iz osnovne u srednju školu. Takav stres naziva se eustres i on izaziva uzbuđenje i djeluje motivirajuće te nam pomaže da se prilagodimo na nove okolnosti i da se uspješno nosimo s izazovima.
Kako mogu prepoznati da sam pod stresom?
Stres ne utječe jednako na svakoga, ali općenito utječe na naše tijelo, um, emocije i ponašanja. Ljudi se razlikuju s obzirom na to koje se vrste reakcija prve javljaju, a svatko treba kod sebe naučiti prepoznati prve znakove stresa kako bi na vrijeme mogli reagirati.
TJELESNI ZNAKOVI STRESA
- Glavobolja
- Bol u trbuhu
- Umor
- Pojačano znojenje
- Ubrzan rad srca
- Grčevi u mišićima i vratu
- Pad imuniteta zbog kojeg može doći do češćih prehlada
MISAONI ZNAKOVI
- Slabija sposobnost koncentracije
- Snižena motivacija
- Mogu se pojaviti misli poput:
„Neuspješan/a sam.“
„Zašto me svi toliko gnjave?“
„Ne znam što učiniti.“
„Previše mi je svega.“
„Nitko ne razumije kako mi je.“
EMOCIONALNI ZNAKOVI
- Promjene raspoloženja
- Anksioznost
- Ljutnja
- Krivnja
- Sram
- Bespomoćnost
- Sniženo samopouzdanje
PONAŠAJNI ZNAKOVI
- Promjene u navikama spavanja
- Pojačan ili smanjen apetit
- Povlačenje od drugih ljudi
Karakteristike ljudi koji manje doživljavaju negativne posljedice stresa (otporniji su na stres)
- Optimistični su, smireni, strpljivi i imaju samopouzdanja
- Uživaju u aktivnostima kojima se bave
- Zdravo žive – bave se fizičkom aktivnošću, zdravo se hrane, dovoljno spavaju, izbjegavaju cigarete i alkohol
- Imaju oko sebe ljude koji im pruže podršku kada im je teško
Koji su načini suočavanja s stresom
Nemoguće je izbjeći stresne situacije u životu i zato je važno pronaći načine kako smanjiti negativne posljedice stresa. Mnoge situacije možemo kontrolirati, iako nam se ponekad ne čini tako.
Tri načina kojima možemo djelovati na smanjenje stresa
1. Učini nešto da promijeniš situaciju
Prvo pitanje koje si trebate postaviti kada prepoznate znakove stresa je:
Je li ova situacija promjenjiva ili nije?
Situaciju možete promijeniti tako da primijenite neku strategiju rješavanja problema ili možete napustiti situaciju.
Zamislimo situaciju u kojoj idući dan pišete važan test u školi, a još niste počeli učiti. Ono što nije promijenjivo u toj situaciji je činjenica da se test sutra piše. Ono što možete promijeniti i na što možete utjecati je to hoćete li sjesti za stol, početi učiti i maksimalno se potruditi usvojiti što više gradiva ili ćete dan provesti razmišljajući o tome da više nema vremena i da ste trebali početi učiti ranije.
Bilo da je situacija promjenjiva ili ne, bitno je naučiti kako se s njome nositi na najbolji mogući način koji će čuvati živce i energiju i smanjiti stres.
2. Promijeni način razmišljanja
Mnogi ljudi smatraju da su misli nešto što je izvan njihove kontrole, nešto što jednostavno uskoči u glavu. Svatko od nas može naučiti uobličiti i birati svoje misli, odlučiti o čemu će razmišljati, koliko dugo i na koji način. Negativno gledanje na sebe i na svijet oko sebe povećava razine stresa. Prirodno je i neizbježno povremeno razgovarati sa sobom na negativan način, ali nekim ljudima je to i način života. Postoje načini da se taj negativni glas stiša ili da se preoblikuje u glas koji će biti pozitivan i poticajan.
Prvi korak je primijetiti da razmišljamo na negativan način. Nakon prepoznavanja bitno je reći si „STOP!“ i zamijeniti negativne misli pozitivnima koje će biti umirujuće i ohrabrujuće (“To nije vrijedno mog uzrujavanja.; Svijet neće propasti ako to ne učinim.”).
Umjesto brige i razmišljanja o onom što nemamo, možemo se usmjeriti na ono što imamo i što je prisutno.
Dakle, moguće je odabrati kako razmišljati o stvarima, ljudima i događajima i na taj način smanjiti stres!
3. Odmakni se od stresne situacije
Treći način na koji možemo smanjiti stres je privremeni odmak od problema pomoću opuštanja. Kratko opuštanje u stresnoj situaciji pomoći će ti da se sabereš. Postoji nekoliko metoda opuštanja koje možeš iskušati:
- Duboko disanje
- Opuštanje napetih mišića, kratka šetnja
- Vizualizacija – odlazak u mislima na neko svoje sretno i sigurno mjesto
- Mindfulness
Kako živjeti s manje stresa?
Pokušaj voditi zdrav život – dovoljno spavaj, jedi zdravo, izbjegavaj alkohol i cigarete
Kreći se, bavi se nekom tjelesnom aktivnošću
Nađi vremena za učenje, ali i za opuštanje i zabavu
Dobro organiziraj vrijeme
Održavaj odnose sa svojim prijateljima
Prepoznaj pozitivne stvari u svom životu – na kraju svakog dana razmisli i nabroji barem tri pozitivne stvari koje su ti se danas dogodile