Što je stres?

U svakodnevnom životu često možemo čuti izraz „biti pod stresom”. Stres je potpuno prirodna reakcija u situacijama u kojima se moramo prilagoditi nečemu novom i izazovnom. Stres nam je koristan u umjerenim količinama, ali, ako je pretjeran, može imati različite negativne učinke na tjelesno i mentalno zdravlje.

Što je stresor?

Ono što doživimo kao izazov, prijetnju ili gubitak na koji se moramo prilagoditi nazivamo stresor. Stresori mogu biti vanjski (npr. svađa s prijateljem ili članom obitelji ili pisanje ispita) te unutarnji (npr. pesimistična predviđanja ili negativne misli).

Postoji mnogo stresora koji mogu dovesti do stresne reakcije, iako isti stresor neće kod svake osobe izazvati istu reakciju pa tako ni istu razinu stresa.

Jačina stresa ovisi o načinu na koji protumačimo određenu situaciju. Manju razinu stresa doživjet ćemo kada procijenimo da se možemo uspješno nositi s izazovnom situacijom u kojoj se nalazimo. Vjerojatno vam je poznato da pisanje ispita u školi ne doživljavaju svi jednako. Neki će učenici ispitu pristupiti mirno i neće doživljavati neugodne emocije prije i tijekom pisanja, dok će drugi biti zabrinuti i tjeskobni. U toj je situaciji pisanje ispita stresor, ali o načinu na koji pojedini učenik razmišlja o svom kapacitetu, spremnosti i mogućem ishodu ovisi kako će reagirati, odnosno hoće li doživjeti stres.

Što može biti izvor stresa?

Pod stresom možemo biti ako imamo mnogo obaveza koje se trudimo ispuniti, kada moramo donijeti neku važnu odluku ili kada nam se dogodi neka neočekivana promjena. Svađe s roditeljima i nesuglasice s prijateljima također mogu izazvati stres.
Stres se može javiti i tijekom pozitivnih (željenih) događaja, kao što su preseljenje u drugu državu i grad ili prijelaz iz osnovne u srednju školu. Takav stres nazivamo eustres. Izaziva uzbuđenje i djeluje motivirajuće te nam pomaže prilagođavanju na nove okolnosti i uspješnom suočavanju s izazovima.

Kako prepoznati stres?

Stres ne utječe jednako na svih, ali, kada se javi, utječe na tijelo, um, emocije i ponašanja. Ljudi se razlikuju s obzirom na to koje im se vrste reakcija prve javljaju. Svakome bi bilo korisno naučiti kod sebe prepoznati prve znakove stresa, kako bi na vrijeme mogli reagirati.

Karakteristike ljudi otpornijih na stres

Neke osobe doživljavaju manje negativnih posljedica stresa. Ono što im u tome pomaže su sljedeće osobine, ali i navike koje su odlučili usvojiti:

• Optimistični su, smireni, strpljivi i imaju samopouzdanja
• Uživaju u aktivnostima kojima se bave
• Zdravo žive – bave se fizičkom aktivnošću, zdravo se hrane, dovoljno spavaju, izbjegavaju cigarete i alkohol
• Imaju oko sebe ljude koji im pruže podršku kada im je teško

Načini suočavanja sa stresom

Budući da je u životu nemoguće izbjeći stresne situacije, važno je pronaći načine za smanjenje njihovih negativnih posljedica. Iako nam se ponekad ne čini, mnoge situacije možemo kontrolirati.

1. Učini nešto da promijeniš situaciju

Prvo pitanje koje si trebaš postaviti kada prepoznaš znakove stresa je:
Je li ova situacija promjenjiva ili nije?

Zamisli sljedeću situaciju: sutra pišeš važan test u školi, a još nisi počeo/la učiti. Ono što nije promjenjivo u toj situaciji je činjenica da je test zakazan za sutra. Ono što možeš promijeniti i na što možeš utjecati je to hoćeš li sjesti za stol, početi učiti i maksimalno se potruditi usvojiti što više gradiva ili ćeš dan provesti razmišljajući o tome da više nema vremena i da si trebao/la početi učiti ranije.

Bez obzira na to je li situacija promjenjiva, bitno je naučiti kako se s njome nositi na najbolji mogući način kojim ćeš sačuvati živce i energiju te smanjiti stres.

2. Promijeni način razmišljanja

Mnogi ljudi smatraju da su misli nešto što je izvan njihove kontrole, nešto što im jednostavno „uskoči“ u glavu. Svatko od nas može naučiti uobličiti i birati svoje misli, odlučiti o čemu će razmišljati, koliko dugo i kako. Negativno gledanje na sebe i na svijet povećava razine stresa. Prirodno je i neizbježno povremeno razgovarati sa sobom na negativan način, ali nekim ljudima je to način života. Postoje načini da se taj negativni glas utiša ili da ga se preoblikuje pozitivan i poticajan glas.

Prvi korak je primijetiti da razmišljamo negativno. Nakon prepoznavanja bitno je samome sebi reći „STOP!“ i zamijeniti negativne misli pozitivnima (realističnijima) koje će djelovati umirujuće i ohrabrujuće (npr. „To nije vrijedno mog uzrujavanja“ ili „Svijet neće propasti ako to ne učinim”).

Umjesto brige i razmišljanja o onom što nemamo, možemo se usmjeriti na ono što imamo i što je prisutno.

Dakle, moguće je odabrati kako razmišljati o stvarima, ljudima i događajima i tako smanjiti stres!

3. Odmakni se od stresne situacije

Treći način smanjivanja stresa je privremeni odmak od problema s pomoću opuštanja. Kratko opuštanje u stresnoj situaciji pomoći će ti da se sabereš. Postoji nekoliko metoda opuštanja koje možeš iskušati:

• Duboko disanje
• Opuštanje napetih mišića, kratka šetnja
• Vizualizacija – odlazak na svoje sretno i sigurno mjesto u mislima
• Mindfulness

Kako živjeti s manje stresa?