Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

Svi imamo navike i rutine koje nam pomažu u očuvanju vlastitog zdravlja, higijene i sigurnosti. Peremo ruke prije obroka i zaključavamo vrata prije izlaska iz doma. Rituali kao što su pjevušenje omiljene pjesme, čitanje prije spavanja ili pripremanje odjeće noć prije – stvaraju nam osjećaj sigurnosti i ugode.

Što su opsesije?

Osobe koje imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) doživljavaju prisilne, ponavljajuće i nametajuće misli koje se nazivaju opsesije. Opsesije stvaraju nelagodu i anksioznost koju osobe s OKP-om pokušavaju ignorirati ili smanjiti pomoću drugih misli ili radnji.

Što su kompulzije?

Kompulzije su svjesna i ponavljajuća ponašanja ili radnje koje se izvode po strogim pravilima. To mogu biti vidljive radnje (čišćenje, provjeravanje) ili mentalne aktivnosti (brojanje, ponavljanje riječi). Kompulzije se izvode kako bi se smanjila anksioznost koju izazivaju opsesije.

Neke osobe s OKP-om satima izvode rituale poput pranja ruku, brojanja, provjeravanja i slično kako bi ublažile neželjene misli ili osjećaje. Neke osobe mogu živjeti u strahu da će nekome nauditi ili da će učiniti nešto pogrešno. Većina osoba s OKP-om svjesna je besmislenosti vlastitih misli i ponašanja, ali ih ne može zaustaviti.

Primjeri opsesija:

Neke osobe s OKP-om satima izvode rituale poput pranja ruku, brojanja, provjeravanja i slično kako bi ublažile neželjene misli ili osjećaje. Neke osobe mogu živjeti u strahu da će nekome nauditi ili da će učiniti nešto pogrešno. Većina osoba s OKP-om svjesna je besmislenosti vlastitih misli i ponašanja, ali ih ne može zaustaviti.

„Ako ne posložim sve stvari na stolu na točno određen način, dogodit će se nešto loše.“

„Ako mi netko slučajno dotakne lijevo rame, moram dotaknuti svoje desno rame kako bi se ‚izjednačilo‘.“

„Kad izlazim iz prostorije moram 7 puta upaliti i ugasiti svjetlo da se ne bi dogodilo nešto loše.“

Opsesije se često odnose na:

• Onečišćenje (strah od bakterija i prljavštine)
• Simetriju i perfekcionizam
• Ozljeđivanje sebe i/ili drugih
• Gubitak kontrole
• Misli agresivnog karaktera
• Religiju

Primjer kompulzije:

stalno provjeravanje jesu li svi uređaji isključeni

Kompulzije se često odnose na:

• Pretjerano pranje (ruku, tijela, odjeće)
• Stalno provjeravanje
• Ponavljanje radnji
• Brojanje
• Vjerske obrede (molitva)
• Obavljanje radnji po strogom redoslijedu
• Izbjegavanje situacija u kojima se javljaju opsesije

Privremeno olakšanje

Pojava opsesivne misli u umu dovodi do anksioznosti. Kako bi ublažila anksioznost, osoba radi kompulzije. Olakšanje nakon kompulzije je samo privremeno i ubrzo se pojavljuje nova opsesivna misao koju slijede anksioznost i kompulzija.

Kod koga i kada se javlja opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)?

OKP se može javiti kod osobe bilo kojeg spola, rase ili statusa. Otprilike 2.3 % ljudi na svijetu ima OKP. Moguće je da kod poremećaja budu prisutne samo opsesije ili samo kompulzije, ali kod čak 80 % ljudi koji imaju OKP prisutne su i opsesije i kompulzije.

OKP se obično pojavljuje u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Kod oko 25 % osoba simptomi OKP-a pojave se do 14. godine.

Uzroci OKP-a

Točan razlog javljanja OKP-a još uvijek nije poznat. Istraživanja pokazuju da OKP može nastati kao rezultat jednog ili više čimbenika:

• Genetike – zna se da se OKP češće javlja u onim obiteljima u kojima netko od članova već ima OKP
• Kemijskih promjena u tijelu
• Misli o tome da je neki nepovoljan događaj vjerojatniji nego što zapravo jest
• Misli o tome da je osoba odgovornija za pojavu nekih nepovoljnih događaja nego što zapravo jest
• Učenja da neke radnje trenutno smanjuju osjećaj nelagode i anksioznosti
• Stresnih i traumatskih životnih događaja

Kako OKP utječe na život?

Opsesije i kompulzije mogu otežati svakodnevne rutine kao što su odlazak u školu ili druženje s obitelji i prijateljima. Osobe s OKP-om mogu provoditi sate i sate baveći se opsesivnim mislima, izvodeći ritualne radnje i ponašanja ili izbjegavajući situacije u kojima se javljaju kompulzije. Sve navedeno može jako smanjiti kvalitetu života osobe.

Metode liječenja OKP-a

OKP može biti velik izazov za osobe koje od njega pate. Osjećaji poput srama i krivnje, koji mogu pratiti OKP, i teškoće u suočavanju sa svakodnevnim obavezama mogu pogodovati pojavi depresije, anksioznosti i zloupotrebe psihoaktivnih tvari (alkohola i droga). Takva stanja i osjećaji mogu obeshrabriti osobu da potraži pomoć, premda se OKP MOŽE LIJEČITI.

Za početak, osobi s OKP-om mogu pomoći redovito vježbanje, pravilna prehrana i kvalitetno spavanje. Dostupne su aplikacije koje pomažu u uvježbavanju vještina, kao što su rješavanje problema i suočavanje s anksioznošću (npr. nOCD).

Jedna od najučinkovitijih terapija u liječenju OKP-a je kognitivno-bihevioralna terapija. Cilj te terapije je pomoći osobi uskladiti vlastite misli, osjećaje i ponašanja i naučiti je različitim strategijama rješavanja problema, suočavanja sa stresom i tehnikama opuštanja. Ta terapija uključuje namjerno izlaganje situacijama koje osobi izazivaju anksioznost, kako bi uvidjela da može podnijeti anksioznost bez da podlegne kompulziji. Istraživanja pokazuju da oko 80 % osoba nakon psihoterapije doživi umjereno ili veliko poboljšanje stanja.