Naši životi postaju bogatiji kada smo okruženi ljudima koji se razlikuju od nas. Prihvaćanje razlika je prekrasan dar koji možemo dati drugima… a taj dar ujedno i uzvraća.
Ljudi, kao društvena bića, usmjereni su na druge i pronalaženje načina kako se s njima povezati. Zajednice i bliski odnosi važni su nam jer nam pružaju osjećaj pripadnosti, sustav podrške i svrhu, koji predstavljaju značajne čimbenike za naše mentalno zdravlje. Povezivanje s drugima često se temelji na traženju (i pronalaženju) sličnosti. No, s obzirom na to da ne postoje dvije identične osobe, ta sličnost nikada ne može biti potpuna. Dapače, raznolikost je svuda oko nas, u što se možemo uvjeriti čim provedemo malo vremena u kontaktu s drugima. Razlike se mogu odnositi na spol, rasu, vjeru, status, seksualnost, stavove, mišljenja, iskustva, planove, ciljeve… Zapravo, živeći danas u svijetu koji je sve povezaniji, susrećemo se i sa sve više raznolikosti.
Tolerancija
Da bismo ostvarili društvenu i osobnu dobrobit, važno je moći prihvatiti i uvažavati te razlike te pružiti drugima – kao što očekujemo da i oni nama pruže – poštovanje. Spremnost na miran suživot i razgovor, čak i kada smo suočeni s idejama različitim od naših, odnosno s neslaganjem nazivamo tolerancijom.
Tolerancija je poštivanje druge osobe koja se od nas razlikuje po mišljenju, stavovima i idejama.
No, tolerancija ne znači da trebamo „trpjeti“ ako se netko prema nama loše ponaša i nanosi nam štetu ili bol; tada se trebamo založiti za sebe.
Kako prihvaćanje razlika utječe na mentalno zdravlje?
Nemoguće je izgraditi smislene odnose s drugim ljudima bez obostranog poštovanja. Teško je steći prijatelje ako ih ne znamo cijeniti onakvima kakvi jesu, a zasigurno nam nisu identični. Postojeći odnosi s članovima obitelji mogu postati zategnuti ako ne možemo poštivati njihova stajališta različita od naših, što postaje češće tijekom adolescencije.
Normalno je osjetiti unutarnji otpor kada je netko toliko različit od nas da se ne možemo (lako) razumjeti i poželjeti da drugi potvrde da smo u pravu, posebno kada se radi o temama koje su nam bliske i drage. No, inzistiranje na tome da moramo biti u pravu nerijetko povređuje druge i narušava odnose. Problemi nastaju ako postanemo samodopadni, ljuti, drugima tražimo mane, prigovaramo im ili na neki drugi način pokušavamo izvršiti pritisak da se promijene.
S druge strane, prakticirajući prihvaćanje razlika i poštivanje osobe (što ne znači da se moramo slagati, odnosno prihvatiti njezine stavove kao svoje!), možemo istovremeno njegovati zdrave, uspješne odnose, kao i vlastito mentalno zdravlje. Istina, takav pristup iziskuje ulaganje određene količine energije. No, frustracija i nesuglasice također crpe energiju, a ne vode ni boljem svijetu ni našem emocionalnom zdravlju. Negativnost samo rađa više negativnosti.
Prihvaćanje razlika može:
smanjiti razinu stresa
Prihvaćajući da drugi imaju različita stajališta i iskustva, smanjujemo rizik od sukoba koji mogu biti psihički iscrpljujući. Time nam ostaje više energije koju možemo uložiti u aktivnosti koje povećavaju emocionalnu dobrobit.
potaknuti empatiju
Kada nastojimo razumjeti tuđa iskustva i borbe – empatiziramo. Empatija može unaprijediti naše vlastito mentalno zdravlje stvaranjem zadovoljstva koje proizlazi iz pozitivnog iskustva povezivanja s nekim na dubljoj razini.
ojačati društvene veze
Kada smo otvoreni prema ljudima različitim od nas, širimo svoje društvene mreže, koje su nam izvor emocionalne podrške i pripadnosti.
unaprijediti našu vještinu rješavanja problema
Kada smo otvoreni za slušanje i razumijevanje različitih perspektiva (umjesto „slijepog“ prihvaćanja tuđih unaprijed stvorenih ideja o ljudima drugačijima od nas), sami ćemo istraživati i stvoriti zaključke, odnosno izoštriti vještine rješavanja problema.
potaknuti intelektualni rast
Raznolikost čini svijet mnogo zanimljivijim mjestom. Druženjem s osobama koje su drugačije učimo o svijetu, što nam pomaže da rastemo intelektualno i duhovno te postajemo zanimljiviji zbog šireg pogleda na svijet.
Kako spremnije prihvatiti razlike?
Kada smo umorni ili nakon stresnog dana, i najmanju novost ili prepreku teško ćemo podnijeti. Naime, promjena perspektive i gledanje na stvari iz različitih kutova zahtijeva mentalnu energiju. Stoga je skrb o sebi značajna za našu otvorenost prema drugima; fizički i psihički odmor važni su preduvjeti uravnoteženog emocionalnog stanja i spremnosti za prihvaćanje međuljudskih razlika.
Kada se nađemo u kontaktu s osobom koja ne dijeli naša mišljenja ili stavove i osjetimo određenu dozu otpora, bilo bi dobro da prvo zastanemo (i par puta duboko udahnemo!). Umjesto da „dižemo zidove“, sjetimo se da svaka osoba, bez obzira na to tko je (uključujući i nas same), zaslužuje poštovanje. Možemo si postaviti pitanje: na što negativno reagiram? Kroz unutarnji dijalog i odgovor na to pitanje zapravo doznajemo više i o sebi. Ne mora značiti, ali možda ustanovimo da je izvor našeg otpora u pogrešnom uvjerenju da bi tuđa stajališta mogla učiniti naša bezvrijednima. Oni koji se razlikuju od nas imaju vlastita iskustva i uvjerenja, ali to ne ugrožava naš identitet i poziciju.
Međutim, korisno je postavljati pitanja (iskrena, kao odraz zdrave znatiželje, a ne provokacije) i drugoj strani s kojom tada uspostavljamo vezu. Razumijevanje tuđeg kuta od pomoći je u prihvaćanju razlika ili, barem, poštivanju druge osobe. Općenito, znatiželja i obrazovanje (učenje o ljudima i stvarima) dobar su način da unaprijedimo svoju toleranciju. To ne mora biti „klasično“, školsko učenje – razgovor s poznanicima i prijateljima može nam pomoći da se bolje nosimo s onim što nam je izazovno prihvatiti, odnosno naučimo što njima pomaže nositi se sa neslaganjem.
U razgovoru s prijateljima, članovima obitelji i drugima koji imaju drugačija stajališta dobro je da pokušamo više slušati, a manje ih uvjeravati da vide stvari iz naše perspektive. Kada shvatimo odakle dolaze njihova mišljenja, manji je rizik da ćemo ih zbog njih „otpisati“.
Kada se sljedeći put nađeš u komunikaciji s nekim čija se mišljenja i uvjerenja kose s tvojima, prije no što odgovoriš, zapitaj se: Što imam zajedničko s ovom osobom? Kako mogu naš razgovor usmjeriti na to? Kako odgovoriti ljubazno, iako se ne slažem? Kako bih mogao/la osobu s kojom razgovaram vidjeti neovisno o temi o kojoj razgovaramo? Sjeti se da razumijevanje razlika i poštovanje donosi dobro za obje strane… Sretno!
