Užurban način življenja i često prevelika uronjenost u tehnologiju mogu ostaviti traga na naše mentalno zdravlje. No, provođenje vremena u prirodi može biti pravi melem za naše zauzete mozgove.
Utjecaj prirode na raspoloženje i emocionalno stanje
Izloženost prirodi može nam pomoći da unaprijedimo zdravlje. Bez obzira na to radi li se o laganoj šetnji parkom ili energičnom planinarenju šumom, dokazano je da vježbanje u prirodnom okruženju poboljšava zdravlje, ali i raspoloženje. Kontakt s prirodom povezan je s povećanjem sreće, subjektivnog blagostanja i doživljavanjem ugodnih emocija.
Priroda aktivira vid (zelene površine poput parkova i šuma te plave površine poput mora i rijeka), sluh (npr. pjev ptica, šum vjetra, zvuk valova), njuh (npr. mirisanje cvijeća), a ponekad i dodir (npr. dodirivanje kore drveća ili mahovine). Ta senzorna iskustva mogu nam pomoći da se opustimo i smanjimo mentalni umor i razinu stresa. Osim toga, provođenje vremena u prirodnom okruženju pomaže nam da se usmjerimo na sadašnji trenutak te smanjuje aktivnost u područjima mozga povezanim s ponavljajućim negativnim razmišljanjem, čime se ublažavaju simptomi tjeskobe i depresije.
Kognitivne dobiti
Različiti eksperimenti su dokaz kolika je moć prirode. U jednom primjeru, studentima je zadatak bio da pritisnu tipku kada se određeni brojevi pojave na ekranu. Oni koji su na polovici zadatka 40 sekundi gledali u cvjetajući zeleni krov napravili su znatno manje pogrešaka od onih koji su u isto vrijeme gledali u betonski krov. Oni koji su slušali zvukove prirode poput cvrčaka i morskih valova postigli su bolje rezultate na zahtjevnim kognitivnim testovima od onih koji su slušali gradske zvukove poput prometa i buke užurbanog kafića.
Izloženost prirodnom okruženju poboljšava radno pamćenje, kognitivnu fleksibilnost i kontrolu pažnje, dok je izloženost urbanom okruženju povezana s manjkom pažnje.
Kvaliteta povezanosti s prirodom
Provođenje vremena u prirodi kroz aktivnost kao što je, na primjer, planinarenje, može nam pomoći da upoznamo nove ljude i smanjimo usamljenost. Čak i ako se to ne dogodi, prirodno okruženje pomaže u ublažavanju učinaka usamljenosti ili izolacije. Naime, osobe s manjom razinom povezanosti s drugima i dalje doživljavaju visoku razinu subjektivnog blagostanja pod uvjetom da su snažno povezani s prirodom!
Dakle, kvaliteta povezanosti s prirodom važan je razlog pozitivnog utjecaja na dobrobit. Povezanost se odnosi na to kako doživljavamo prirodu i kako se odnosimo prema njoj.
Kako se bolje povezati s prirodom?
Potraži prirodu gdje god se nalazio/la; ona je posvuda, čak i u užurbanim gradovima, a možemo je i „pozvati“ u svoj životni prostor. Nebrojeno je mnogo načina na koje možemo povećati svoju povezanost s prirodom, čak i kad smo „zaglavljeni u kući“.
- šetanje prirodom – odaberi park, šumu, livadu ili pak šetnicu uz more ili rijeku. Svejedno je – i zelene i plave prirodne površine donose nam korist.
- vježbanje na otvorenom – trči, vježbaj na otvorenom, planinari, idi u istraživanje plaže.
- obroci na otvorenom – organiziraj piknik u parku ili u vrtu. Pozovi i društvo.
- skupljanje prirodnih materijala – sakupi lišće, cvijeće ili sjemenke koje možeš upotrijebiti za kreativne i umjetničke projekte kojima ćeš ukrasiti svoj životni prostor.
- fotografiranje prirode – slike svojih omiljenih mjesta u prirodi upotrijebi kao pozadinu na zaslonu mobitela ili računala.
- slušanje zvukova prirode – pronađi snimke ili aplikacije koje sadrže pjev ptica, morske valove, slapove ili kišu.
- uzgoj hrane – ako imaš pristup vrtu, posadi povrće. Ako nemaš, možeš posaditi začinsko bilje u prozorsku kutiju ili posudu za biljke.
- uzgoj cvijeća – posadi cvijeće ili biljke u lončanicama i postavi ih na balkon, terasu ili na prozor.
Bez obzira na to koju aktivnost odabereš, pokušaj se usredotočiti na ono što vidiš, čuješ, što možeš namirisati, dodirnuti ili osjetiti. I ne brini se ako se istog trena ne osjetiš bolje. Povezivanje s prirodom ide lakše ako je redovito. Stoga si postavi male izazove. Na primjer, svakoga dana pokušaj zamijetiti tri male stvari u prirodi.
Znanstvenici su otkrili da su ljudi koji su proveli barem dva sata u prirodi tijekom jednog tjedna izvijestili o značajno boljem zdravlju i dobrobiti. Učinci su bili jednaki bez obzira na to jesu li svoju dozu dobili u jednom 120-minutnom boravku u prirodi ili su je rasporedili u više kraćih tijekom tjedna.
