Neki ljudi teško izražavaju svoje osjećaje i mišljenje jer se boje da će povrijediti druge ili da će ih oni odbaciti. Nedostatak asertivnosti može biti problem u odnosima s prijateljima, članovima obitelji, partnerom/icom, suradnicima itd.
Iako ponekad naše ponašanje ovisi o osobi s kojom komuniciramo, mogli bismo reći da imamo određeni stil ponašanja koji primjenjujemo neovisno o situaciji i drugim ljudima.
U komunikaciji s drugima možemo biti asertivni, pasivni ili agresivni.
Pasivnost
Ako se držimo pasivnoga obrasca komunikacije, u većini slučajeva ne izražavamo misli, stavove, potrebe i osjećaje kako bismo izbjegli konflikte. Drugim ljudima to može „ići na živce“ jer nikad iskreno ne kažemo što mislimo i osjećamo. Osim toga, u nama se nakupljaju neugodni osjećaji kao što su ljutnja, bijes, osjećaj manje vrijednosti, osjećaj da drugi ne uvažavaju naše potrebe i sl. U ekstremnim slučajevima to može dovesti do razvoja bolesti kao što su glavobolje, gastritis, visok krvni tlak i različite kožne bolesti (tzv. psihosomatske bolesti).
Primjer pasivnog obrasca komunikacije
Ivana je prilično odgovorna i savjesna učenica koja najčešće svoj raspored podređuje školskim obavezama i ne voli gubiti vrijeme. Njena prijateljica Lorena puno je ležernija i često predlaže šetnju poslije nastave. Ivana ne želi odbiti prijateljicu kako se ona ne bi naljutila na nju pa najčešće pristaje na Lorenine prijedloge i mijenja svoje planove. Ponekad zbog toga ostaje duže budna kako bi stigla odraditi sve obaveze za taj dan, a kako bude umorna, nije efikasna kao inače. S vremenom se počinje ljutiti na Lorenu koja nikako ne shvaća da su njoj obaveze na prvom mjestu. Međutim, Loreni o tome ne govori ništa.
Agresivnost
Agresivno ponašanje podrazumijeva zauzimanje za sebe, svoja prava i potrebe na neprimjeren način uz često kršenje prava drugih kako bismo „pobijedili“ u komunikaciji. Takvo ponašanje najčešće sa sobom nosi dojam moći i trenutno otpuštanje napetosti, ali dugoročno može dovesti do problema u odnosima s drugima koji se mogu osjećati povrijeđeno, poniženo i ljuto. Agresivna osoba nerijetko prebacuje odgovornost za agresivnost na druge.
Primjer agresivnog ponašanja
Ivana agresivno reagira na Lorenin prijedlog i viče: „Jesi li ti normalna?! Da sad šetuckamo?! Ti si jedna užasno neodgovorna osoba i nećeš završiti dobro ako tako nastaviš!“
Što je asertivnost?
Asertivnost je vještina izražavanja vlastitih osjećaja, mišljenja, vjerovanja i potreba – izravno, otvoreno i iskreno, a da pritom ne povrijedimo prava druge osobe. Asertivnim ponašanjem izbjegavamo negativne posljedice pasivnog i agresivnog stila komunikacije.
Prihvaćamo odgovornost za svoje ponašanje i zadobivamo poštovanje drugih ljudi.
Primjer asertivnog ponašanja
Ivana: „Nažalost, ne mogu s tobom prošetati danas, već imam druge planove. Ako hoćeš, možemo se dogovoriti za sutra popodne.“ ili „Znam da ti voliš šetati, ali meni to ne odgovara. Već imam druge planove i za ubuduće bih voljela da se unaprijed dogovorimo.“
Asertivna prava
Bitnima za asertivno ponašanje smatra se niz prava:
- na ponašanje koje čuva dostojanstvo i samopoštovanje bez ugrožavanja prava drugih
- da nas se tretira s poštovanjem
- reći „ne“ i ne osjećati krivnju
- izreći i izraziti svoje osjećaje
- stati i razmisliti
- predomisliti se
- tražiti ono što želimo
- pitati za informaciju
- griješiti
- osjećati se dobro sami sa sobom
Koje su prednosti asertivnog ponašanja?
- Prilika da zadovoljimo svoje potrebe – jer izražavamo stavove, mišljenja i osjećaje istovremeno uvažavajući svoja i tuđa prava.
- Veća vjerojatnost da nas drugi dobro razumiju – jer se jasnije izražavamo.
- Veće zadovoljstvo samim sobom – jer se uspijevamo zauzeti za sebe i ono što radimo.
- Veća uspješnost suočavanja s konfliktima i kritikom – asertivnost nam olakšava uspješno suočavanje s teškim odnosima/situacijama.
- Bolja slika o sebi – potvrđujemo si vlastitu vrijednost i dostojanstvo uz istovremeno poštivanje vrijednosti i dostojanstva drugih.
- Iskreni i otvoreni prijateljski, partnerski i radni odnosi.
Kako razviti asertivne vještine?
Asertivnost je vještina koja se može naučiti. Nije lako prestati ponašati se na određeni
način i promijeniti stare obrasce komunikacije, pa je dobro biti ustrajan/a u uvježbavanju te nove vještine. Možeš početi vježbati na jednostavnijim primjerima i u situacijama koje nisu pretjerano emocionalne. Možeš se prisjetiti nekih situacija iz prošlosti i smišljati asertivnu reakciju. Tako vježbaš način razmišljanja, što može olakšati promjenu u ponašanju u trenutku kad ti zatreba.
- Pristupi izravno, otvoreno i iskreno kad izražavaš osjećaje, potrebe i
mišljenja. - Izrazi razumne zahtjeve, a ciljeve ili namjere izravno i čvrsto.
- Mišljenje izrazi bez oklijevanja ili opravdanja.
- Ne dopusti drugima da ti nametnu svoje vrijednosti, ideje i tebi neprihvatljive
zahtjeve. Umjesto toga, reci im jasno i glasno što misliš, osjećaš i želiš. - Nauči reći „ne“ neprihvatljivim zahtjevima i pritom ponudi objašnjenje. Ne
ispričavaj se i ne izmišljaj isprike. - Ponovi svojim riječima ono što si čuo/la od druge osobe – to pokazuje da si točno čuo/la i razumio/la njezin zahtjev.
- Izbjegavaj započinjati rečenice riječim „zašto“ i „ti“. To drugu osobu navodi na obranu.
- Prepoznaj i poštuj prava svojih prijatelja i suradnika. Ako te netko uznemiri,
izražavaj se u JA terminima da izraziš svoje osjećaje (npr. „Osjećam se
povrijeđeno, ljuto…“) umjesto da koristiš TI termin (npr. „Ti si me povrijedio,
naljutio…“) koji će izazvati osjećaj krivnje kod druge osobe. - Ako ti smeta neki postupak druge osobe, prenesi joj to govoreći o ponašanju, a ne o njenim osobinama. Puno je prikladnije reći: „Jako sam razočaran/a što si zakasnio na naš dogovor“ nego „Stvarno si neodgovoran, uvijek kasniš“.
- Traži povratne informacije: „Jesam li bio dovoljno jasan/a? Kako ti vidiš ovu situaciju?“. Povratna informacija pomaže drugoj osobi da shvati da si otvoren/a za komunikaciju i da izražavaš mišljenje, osjećaje i želju, a ne zahtjev.
- Ako imaš osjećaj da osoba s kojom komuniciraš ne čuje ili ignorira tvoje zahtjeve
i stajališta, koristi se „tehnikom pokvarene ploče“ – jednostavno mirno ponavljaj
svoj odgovor sve dok druga osoba ne shvati da nećeš promijeniti mišljenje. - Koristi odgovarajući ton glasa i tjelesni stav: održavaj kontakt očima te miran i
umjeren ton glasa.
Većina ljudi na razuman i jasno izrečen zahtjev reagira pozitivno te se komunikacija može nastaviti.
Nažalost, tvoja asertivnost ne mora biti odmah dobro prihvaćena i nužno podrazumijevati istu reakciju sugovornika. Međutim, ti ćeš znati da si postupio/la ispravno i jasno poslao/la svoju poruku.
Sretno! 🙂
