Ponekad možemo školski neuspjeh učenika pripisati njihovoj nezainteresiranosti, neodgovornosti ili lijenosti, ne uzimajući u obzir da je možda riječ o samosabotiranju koje je među učenicima češće no što smo svjesni.
Samosabotaža je obrazac ponašanja koji uključuje podrivanje vlastitih ciljeva ili uspjeha. Uključuje niz ponašanja poput odgađanja da se posvetimo obvezama, postavljanja nerealno visokih ciljeva, nedostatka planiranja i rješavanja problema na odgovarajući način, izvođenja aktivnosti koje štete cilju koji smo postavili, nepotpune posvećenosti cilju, preventivnoga povlačenja iz aktivnosti.
Što je u podlozi?
Strah je osjećaj koji može negativno djelovati na motivaciju. Možemo osjećati strah od neuspjeha, odnosno potencijalnih posljedica toga neuspjeha, npr. da ćemo se osramotiti, da ćemo razočarati sebe ili druge, da ćemo propustiti priliku. Previsoka očekivanja osoba sklonih perfekcionizmu dovode do straha od neuspjeha i vjerovanja da je bolje ne pokušavati nego doživjeti neuspjeh.
Samosabotaža je strategija koja se koristi upravo u situacijama koje percipiramo ugrožavajućim za našu sliku o sebi, tj. mišljenje koje imamo o sebi ili dijelovima sebe. Pribjegavamo joj sa željom da ne ugrozimo svoj integritet tako što radije izbjegnemo situaciju u kojoj bismo mogli doživjeti neuspjeh, nego da joj se izložimo. Odgađanjem, dakle, čuvamo pozitivnu sliku o sebi, zato što eventualni neuspjeh onda pripisujemo nedovoljnomu trudu, a ne nedostatku sposobnosti.
Cilj nije savršenstvo
Kada kod učenika primijetimo da prihvaćaju samo zadatke koji su manje zahtjevni u odnosu na njihovo znanje, vještine i sposobnosti te da nisu skloni izaći iz sigurne zone i okušati se u izazovima nešto iznad njihovih trenutačnih mogućnosti, moguće je da koriste strategiju samosabotaže. U tom slučaju možemo im pomoći osvijestiti da je važno rezultate sagledavati realno – često je dovoljno da je zadatak obavljen dobro, a ne savršeno. Možemo im ukazati na to da nam ponekad i realan neuspjeh, nakon početne nelagode, donosi mnogo više koristi od uspjeha jer nam omogućava da naučimo nove stvari i dodatno se razvijemo kao osoba. Potrebno je poučiti ih da je važno suočiti se sa strahom, ne samo kako nas ne bi kočio u trenutačnoj aktivnosti nego i kako ne bi ometao naše funkcioniranje u budućnosti.
Začarani krug
Osim što strategija samosabotaže može utjecati na očuvanje slike o sebi, vrijedi i obrnuto. Naša slika o sebi u velikoj mjeri utječe na naš život jer određuje što ćemo smatrati važnim, koje ćemo si ciljeve zadati, koje ćemo korake poduzimati te hoćemo li biti zadovoljni rezultatima svojih odabira. Dobra slika o sebi pojačava motivaciju i uspjeh, dok ih loša slika umanjuje, čak i kod osoba koje zapravo imaju visoke sposobnosti, ali sebe ne vide u realnome svjetlu. Posljedica je toga da se osobe s lošom slikom o sebi prestaju truditi kako ne bi postigle uspjeh i time narušile vlastito viđenje sebe.
Tu vrstu samosabotaže možemo prepoznati kod učenika koji se nastoje afirmirati kroz neprimjerena ponašanja. U radu s njima često se usmjeravamo na poboljšanje školskoga uspjeha, no često smo neugodno iznenađeni kad ih postignuti uspjeh ne motivira na daljnje ulaganje truda i izvršavanje obveza. Kod tih se učenika stoga prvenstveno trebamo posvetiti radu na promjeni negativne slike koju imaju o sebi kako bi mogli integrirati potencijalne uspjehe u vlastito iskustvo.
Kako pomoći učenicima?
Iako nam odgađanje ili izbjegavanje nekog zadatka ili situacije donosi trenutačno olakšanje, dugoročno nas vodi u još veći problem i nepovoljno utječe na naše mentalno i fizičko zdravlje. Dovodi do smanjenja zadovoljstva životom, kronične napetosti i stresa, akademskoga ili poslovnoga podbacivanja, a može potaknuti i razvoj simptoma anksioznosti i poremećaja raspoloženja.
Budući da samosabotaža uključuje negativne emotivne i misaone obrasce i ponašanja, koja se temelje na nizu netočnih pretpostavki i zaključaka o sebi, životu i drugima, koji nas sprječavaju u postizanju dugoročnih ciljeva i ostvarivanju života kakav želimo živjeti, prvi korak u borbi protiv nje je razumijevanje u kojim situacijama se ti obrasci pojavljuju i što se krije iza njih. Važno je učenicima pomoći osvijestiti kako se u tim izazovnim trenucima osjećaju i što tada čine. To im daje priliku da osjećajima nauče upravljati na nov način.
Osim emocija važnu ulogu u nastanku i rješavanju problema imaju i naše misli, odnosno značenja koja pridajemo određenim zadatcima i situacijama. Promjenom perspektive značajno možemo utjecati na vlastito ponašanje. Učenike možemo poučiti vezi između misli i osjećaja; ako neku obvezu doživljavaju golemom i teškom, mogu se osjećati obeshrabreno i preplavljeno. Zatim ih možemo usmjeriti na to da u toj obvezi pokušaju pronaći dio koji im je zanimljiv, značajan ili bi ih mogao razveseliti jer će im tada biti lakše započeti. Korisno je da se podsjete koje će im dobiti i dobrobiti ostvarenje toga cilja donijeti i kako se to uklapa u širu sliku o njihovu životu. Lakše će se posvetiti nečemu što za njih ima vrijednost.
Pružite učenicima podršku da sagledaju način na koji sabotiraju sami sebe. Zajedno analizirajte poteškoće što je detaljnije moguće (npr. „Ne ostavljam dovoljno vremena da završim obveze, pokušavam ih obaviti u posljednjem trenutku, a zatim paničarim i odustanem“). Nakon toga napravite plan kako učenik može postupiti drugačije. Najbolji način za razbijanje određenih obrazaca ponašanja je uvođenje novoga ponašanja. Zadovoljstvo postignućem motivirat će učenike da stječu vještine koje će ih dovesti do novih uspjeha, što će održavati njihovu motivaciju da ustraju. Podsjetite ih na prijašnje uspjehe te sposobnosti, znanja i vještine koje već posjeduju, a koje im omogućavaju da, uz uloženi trud, uspješno riješe novi zadatak.
Svladavanje samosabotaže i djelovanje u novome smjeru u početku može biti neugodno i zahtjevno, ali to moramo prihvatiti želimo li promijeniti svoj život. Svaki je početak težak, no ustrajnost se isplati jer vodi do ispunjenijega života.
Urednički izbor iz originalnog teksta autorice Mie Host, dipl. psiholog – prof. i geštalt psihoterapeut, objavljen u 27. broju biltena Rizik NZJZ PGŽ – moguće preuzeti OVDJE
