Različiti autori definiraju sreću na različite načine i navode razne komponente. Prema starim Grcima, sreća je emocija, osjećaj zadovoljstva i ugode. Neke teorije zastupaju tezu da je sreća vrijednost, odnosno da se više odnosi na ideju nego na emocije. Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njezin život ispunjen, ugodan i smislen, ukratko – dobar.
Nekoliko činjenica o sreći
Sreća je jedina emocija koja aktivira cijelo tijelo te djeluje pozitivno čak i na imunosni sustav. Novija istraživanja pokazuju da određena vrsta sreće može utjecati čak i na naše gene. Ljudi koji imaju visoku razinu sreće koja proizlazi iz dubokog osjećaja svrhe i smisla života, imaju snažniju ekspresiju gena (proces kojim se informacija zapisana u genu pretvara u funkciju) zaduženih za obranu organizma od zaraznih bolesti. Potpuno je suprotan (odnosno nepovoljan) slučaj s ljudima koji imaju visoke razine tzv. hedonističke sreće (izazvane npr. konzumiranjem finog obroka ili kupnjom novog mobitela).
Starenjem se mijenja ono što nas čini sretnima. Mlađi ljudi sreću pronalaze u većim, rjeđim i neobičnim, ne tako čestim iskustvima, kao što su putovanje u stranu zemlju ili sl. Kako postaju stariji, ljudi počinju više cijeniti svakodnevna obična iskustva i aktivnosti, kao što su provođenje vremena s članovima obitelji, šetnja parkom itd.
Razina sreće kod pojedinca uglavnom je stabilna tijekom vremena. Istraživanja pokazuju da se čak i nakon ekstremnih događaja, poput dobitka na lutriji ili tjelesnih ozljeda, razina sreće stabilizira nakon tri do šest mjeseci. Poznata je stara uzrečica: Na sve se živ čovjek navikne.
Što nas čini sretnima?
Psiholozi imaju dobre i loše vijesti o sreći. Loša je vijest da, realno, nemamo kontrolu nad otprilike 50 % svog doživljaja sreće jer je ona, kao i mnoga naša druga obilježja, dijelom određena genima. Dobra je vijest da nam ostaje druga polovica na koju možemo utjecati malim, jednostavnim intervencijama. Odgovor na pitanje „kako?“ sažet je u sljedećim savjetima.
Prestani se stalno pitati koliko si sretan/sretna
Izravan trud da osjetimo sreću te obraćanje pozornosti na to koliko smo sretni samo dovodi do toga da se osjećamo lošije. Zvuči paradoksalno i u neskladu s nekim savjetima na koje možda nailazite, ali vrijedi: prestani tražiti i naći ćeš! Drugim riječima, sreća ne bi trebala biti prioritet i zaseban cilj, već nusproizvod dobrog života.
Planiraj dugoročno, uživaj svakodnevno
Dugoročno planiranje pridonosi svakodnevnoj sreći, ali neizravno. Važno je imati viziju i dugoročne planove, ali ne smijemo zaboraviti uživati i u malim, svakodnevnim stvarima, što nerijetko zaboravimo trčeći za srećom koja dolazi sutra.
Komuniciraj
Čak i ako si povučen/a i sramežljiv/a, ponašaj se kao da nisi – razgovaraj s drugim ljudima, komentiraj, osmjehuj se! Osobe koje se samo deset minuta dnevno ponašaju otvoreno i pristupačno, neovisno o tome jesu li introverti ili ekstroverti, osjećaju se sretnije od onih koji to ne čine.
Kad smišljaš ciljeve, neka budu što konkretniji
Naime, konkretni ciljevi (npr. nasmijati nekoga) čine nas sretnijima od apstraktnih (npr. usrećiti nekoga). Razmišljanje u konkretnim terminima može nam osvijestiti neusklađenost između naših očekivanja i onoga što je zaista moguće.
Povremeno zamisli da nemaš nešto što imaš kako bi to ponovno cijenio/la
Na primjer, zamisli kako bi ti život izgledao da nemaš bliskog prijatelja ili nešto što u ovom trenutku uzimaš zdravo za gotovo (npr. krov nad glavom). Naime, ljudi se često više usmjeravaju na stvari koje im se nisu dogodile ili koje nemaju, a rijetko na ono što imaju. „Mentalno oduzimanje“ može povećati smisao života i povećati zadovoljstvo životom koji imamo.
Potroši novac na nekog drugog
Najlakši način da se usrećimo novcima jest da ih potrošimo na druge. Davanjem drugima osjećamo se dobro i na taj način stvaramo sliku sebe kao osobe koja voli pomagati i koja je odgovorna za druge.
Pronađi nešto što ćeš očekivati
Bilo da se radi o malim stvarima ili nečem velikom i jako važnom, užitak je u iščekivanju. Istraživanja pokazuju da je iščekivanje pozitivno te da u iščekivanju događaja uživamo jednako koliko i u prisjećanju prošlih sretnih događaja. Sanjari: zamišljaj svijetlu budućnost i sretne događaje, sanjaj otvorenih očiju.
Radi ono što te opušta
Istraživanja pokazuju da bavljenje onime što nas opušta i u čemu uživamo najbolje poboljšava raspoloženje i čini ljude sretnima.
Prisjećaj se
Povremeno se prisjeti sretnih trenutaka iz prošlosti, no pripazi da ne upadneš u zamku uspoređivanja „sretne“ prošlosti s privremenom „sivom“ sadašnjošću.
Pokušaj imati što razumnija i realističnija očekivanja
Niža očekivanja mogu povećati iznenađenje ishodom, što posljedično dovodi do sreće. To ne znači da trebaš biti pesimist, već da je bolje ne izgubiti se u pretjeranom i nerealističnom optimizmu.
Budi dobročinitelj/ica
Napravi nekome uslugu, pomogni drugima! Istraživanja pokazuju da činiti dobro drugima (npr. obaviti nešto umjesto prijatelja ili kupiti mu kavu bez povoda) dovodi do veće sreće nego učiniti nešto dobro sebi (npr. uzeti slobodan dan ili otići na masažu). U današnje se vrijeme često promovira usmjerenost na sebe u traženju sreće, no rezultati istraživanja pokazuju da usmjeravanje na druge i prosocijalno ponašanje zapravo dovode do veće sreće.
Troši novac na iskustva, a ne na stvari
Na proizvode se navikavamo i brzo nam dosade, a nerijetko se na tržištu pojavi noviji i bolji model kojeg nemamo pa nismo sretni. Za razliku od predmeta, iskustva je teško uspoređivati i u našim se sjećanjima obično još više uljepšaju zbog tzv. optimizma pamćenja. Usmjerenost na materijalno povezana je s nižim zadovoljstvom životom, što je dodatni argument za njegovanje drugih vrijednosti u životu!
Redovito vježbaj
Vježbanjem pridonosiš jačem imunitetu i boljem raspoloženju! Tjelesna aktivnost potiče lučenje endorfina, koji stvara osjećaj sreće i euforije, a podiže i razinu noradrenalina i serotonina, koji također pozitivno djeluju na raspoloženje. Nadalje, vježbanje potiče proizvodnju specifičnih stanica koje reguliraju upale, prepoznaju i uništavaju strana tijela. Zahvaljujući bržoj cirkulaciji, makrofagi brže putuju kroz tijelo pa ono postaje snažnije za borbu protiv virusa i bakterija. Naravno da vježbanje može biti fizički naporno, ali je definitivno vrijedno truda.
Za kraj…
Pročitaj još nekoliko bitnih činjenica o „doziranju“, odnosno primjeni navedenih savjeta i smjernica.
Adaptacija ili navikavanje
Adaptacija ili navikavanje jedan je od „neprijatelja“ sreće. Nažalost, na sve se naviknemo i s vremenom počinjemo stvari, ljude, mogućnosti itd. uzimati zdravo za gotovo. Navikavanje treba prihvatiti kao životnu činjenicu. Unatoč tome, pokušaj se baviti mnoštvom malih i različitih stvari koje te vesele, čime ćeš si povećati zadovoljstvo i osjećaj sreće.
Nemoj zaboraviti na zahvalnost
Prakticiranje zahvalnosti povećava razinu sreće čak do 25 %. Zapisivanje pet stvari zbog kojih su se osjećali zahvalno tijekom deset tjedana dovelo je do toga da su ispitanici u jednome istraživanju bili 25 % sretniji od druge skupine sudionika istraživanja koji su dobili uputu zapisivati pet bilo kakvih događaja svakog tjedna. „Zahvalni“ ispitanici bili su optimističniji po pitanju budućnosti te su se osjećali bolje vezano uz vlastiti život. Pokušaj i ti!
Vježba
Navedi nekoliko stvari zbog kojih si zahvalan/na, stvari bez kojih bi tvoj život bio lošiji. Npr. „Danas sam imao/la dobar ručak, danas me ne boli glava, imam dobre cipele koje me ne žuljaju, danas sam nasmijao/la druge ljude.“
Imaj na umu da nijedna stvar nije premala da je navedeš. Možda ti se vježba čini beznačajnom i nepotrebnom, ali uzmi u obzir činjenicu da se ljudi neprestano žale i brinu oko stvari koje se nisu dogodile, tako da rijetko kada obrate pozornost na stvari koje su se dogodile ili koje imaju.
Jedna negativna misao dovoljna je da izazove negativno raspoloženje, a okretanjem kotača u drugom smjeru pozitivnom mišlju pokrećemo pozitivnu emociju.
