Da ne bismo postali „žrtve“ pogrešaka u rasuđivanju, svojih ili tuđih iracionalnosti, predrasuda, pristranosti, iskrivljavanja, nekritički prihvaćenih društvenih pravila i tabua i sl. možemo poduzeti niz koraka:
Razjasniti svrhu i kontekst
- Što je pitanje, problem ili tema? (npr. „U koju se školu/na koji fakultet upisati?“)
- Razumijem li dovoljno informacije bitne za problem ili temu? (ako je odgovor NE, kako ću to promijeniti?)
- Koje sve stavove, argumente ili dijelove moram uzeti u obzir dok razmišljam o problemu ili temi? (Postoje li sukobljeni stavovi ili argumenti, što je sve važno uzeti u obzir da bih donio/la dobru odluku?)
Preispitati izvore podataka
Nisu svi izvori podataka (osobe, mediji, statistike, institucije…) jednako vjerodostojni, točni ili bitni. Nekima je cilj informirati ili uvjeriti; drugima zabaviti, uzbuditi, zavesti ili zbuniti. Nakon što ih preispitamo, moći ćemo:
- ukloniti nebitne izvore
- odabrati bitne i pouzdane
- pripremimiti teren za analizu
Točni izvori koriste se dokazima i podacima koje je moguće provjeriti te ne predstavljaju samo jednu stranu problema (istovremeno ignorirajući drugu).
Nadalje, kada razmišljamo o izvoru, odnosno o tome pridonosi li (i u kojem smjeru) našem razumijevanju, možemo si postaviti sljedeća pitanja:
- Iznosi li stavove određene ideologije, osobe, grupe ljudi? (npr. na danu otvorenih vrata srednje škole odgovore zainteresiranima daju samo odlični učenici)
- Želi li izazvati snažnu emocionalnu reakciju (na primjer, ljutnju prema nečemu ili nekome ili privrženost za nešto ili nekoga)? (npr. čini se da stariji prijatelj kojeg pitam za mišljenje o školi/fakultetu ističe samo negativne strane škole, a izbjegava odgvoriti na pitanje čime je zadovoljan).
- Koristi li se namjerno previše stručnim jezikom ili pak humorom?
- Ima li zaista znanje o problemu? (npr. Može li mi roditelj koji je studirao prije 20 godina reći što mogu očekivati od studiranja danas?)
- Je li primjeren mojem okruženju i pitanju? (npr. Želim se upisati u sportski razred jedne gimnazije, a mišljenje mi nudi prijatelj koji ga ne pohađa)
Analizirati i vrednovati argumente
Argument je izjava ili tvrdnja koja se iznosi kao razlog za nešto. Može biti vrlo jednostavan kao na primjer: „Trebao bi se toplo obući jer je najavljena niska temperatura“. No, argumenti mogu biti i vrlo složeni. Vjerojatno je da će biti složeni u situacijama u kojima ne postoji samo jedan točan odgovor; zamisli primjer odluke o upisu u određenu srednju školu. Argumenti vjerojatno uključuju kombinaciju interesa osobe, sposobnosti, ocjena, mogućnosti zapošljavanja itd.
Kad god netko pokušava pokazati da je nešto točno ili uvjeriti druge ljude u nešto, pokušat će se koristiti argumentom. (Npr. „Ova škola je najbolja jer te odmah nakon završetka čeka siguran posao“.)
Analizirati nešto znači detaljno to ispitati i objasniti. Analitičko razmišljanje pomaže nam da „razbijemo“ složene situacije, da gledamo „ispod površine“ i pažljivo ispitamo detalje prije donošenja odluka. Kada kritički razmišljamo moramo analizirati izvore podataka ili tvrdnji, argumente u prilog tih tvrdnji. Promatramo svaki element i način na koji se uklapa (ili ne) u širi kontekst vezan uz odluku ili problem (npr. „Ovaj prijatelj mi obično govori istinu, ali sada, dok priča o školi, čini mi se pretjerano euforičan. Osim toga, u njoj je tek mjesec dana“).
Evaluacija podrazumijeva uspoređivanje različitih gledišta i argumenata te prepoznavanje njihovih snaga i slabosti. Znači procijeniti dokaze i ustanoviti koji argumenti imaju smisla, odnosno koji su točni i opravdani. Tako možemo izbjeći nedostatke u zaključivanju. (npr. „Tvrdnja da će me nakon te škole čekati posao u skladu je s podacima iz Zavoda za zapošljavanje“).
Stvoriti vlastite argumente
Stvaranje argumenata naziva se i sinteza, što znači „spajanje stvari“. Spajamo snažne dokaze, jasna obrazloženja i istinite tvrdnje. Zapravo spajamo ono do čega smo došli kroz ranije korake da bismo to primijenili u svojim odlukama i postupcima. (npr. „Upisat ću se u xy školu budući da odgovara mojim interesima, provjerio/la sam da imam dovoljno bodova za upis, više učenika različite dobi i osobnosti je tom školom zadovoljno te sam iz službenih izvora dobio/la potvrdu da su veliki izgledi za brzo zapošljavanje nakon završetka te škole“).
