Vjerojatno više razgovaraš s prijateljima nego s roditeljima. Čak i ako si s roditeljima u izvrsnom odnosu, može ti biti izazovno izraziti im svoje misli i osjećaje, pogotovo kada se radi o osjetljivim temama, kao što je, na primjer, narušeno mentalno zdravlje.
Ipak, dobro je imati pomoć, savjet i podršku roditelja. No, podršku možeš dobiti i od drugih odraslih osoba u svom životu. Možda postoji učitelj, mentor ili trener s kojim voliš razgovarati. U svakom slučaju, učinkovita komunikacija ključna je za zdrave odnose.
Razgovarajte o svakodnevnim stvarima
Što više nešto radimo, to nam je lakše. Razgovor o svakodnevnim stvarima s odraslima u tvom životu gradi vezu s njima. Svakodnevni razgovori stvorit će dobar temelj i olakšati ti razgovor o nekoj ozbiljnijoj temi.
Svaki dan pronađite temu za razgovor
Uredu je da su teme ležerne, a razgovori kratki, dok su redoviti. Podijeli s roditeljem ili drugom značajnom odraslom osobom u tvom životu kako ti je prošao dan, kako ti je bilo na treningu, što je rekao učitelj, kakav te školski projekt čeka. Podijeli zabavnu objavu ili sliku. Čak i mali razgovori o tome što je za večeru mogu povećati vašu bliskost.
Bavite se zajedno stvarima u kojima uživate
Otiđite zajedno u šetnju, vježbajte, kuhajte, jedite, igrajte se, stvarajte glazbu, pomažite si međusobno ili se jednostavno družite. To vam daje priliku za ležeran razgovor.
Sjeti se da nikada nije kasno
Ako ti se čini da je odnos između tebe i tvog roditelja napet, moguće je da se ponovno zbližite. No, to vjerojatno neće doći samo od sebe, već obje strane trebaju napraviti pomak u pravome smjeru. Prvi korak može biti, kao što je već spomenuto, razgovor o malim, običnim stvarima ili zajedničko gledanje filma koji će vas nasmijati.
Zašto dolazi do svađa između mladih i roditelja?
- Način razmišljanja. Kako rasteš, tako razmišljaš sve dublje i ozbiljnije. Osim toga, počinješ izgrađivati čvrste stavove, a s nekima od njih tvoji se roditelji možda neće složiti.
- Samostalnost. Roditelji će ti s vremenom vjerojatno davati sve više slobode. No problem bi mogao nastati ako smatraš da si već dovoljno odrastao i da te roditelji previše ograničavaju.
Koliko ćeš slobode dobiti od svojih roditelja u velikoj mjeri ovisi o tebi. Ako si im pokazao/la da mogu imati povjerenja u tebe, onda će ti vjerojatno dati više slobode.
Da bi izbjegao/la nesuglasice, nerazumijevanje i svađe s roditeljima, uzmi u obzir sljedeće:
Izrazi se jasno
Jasna komunikacija potiče razumijevanje i smanjuje nesporazume. Da bi što jasnije podijelio/la misli ili osjećaje, koristi se „ja izjavama“. Time preuzimaš odgovornost za vlastite emocije i ne pokušavaš ih „svaliti“ na druge. Kada se koristiš riječju „ti“, to može povećati rizik da će roditelj tvoje riječi čuti kao napad, zbog čega će biti daleko manje spreman poslušati što želiš reći.
Umjesto da kažeš „Uopće te nije briga za mene“, pokušaj s „Osjećam se jako uzrujano kada (navedi problem).“
Osim toga, izbjegavaj pretjerane generalizacije. Umjesto da kažeš „Nikad mi ne vjeruješ“ (što vjerojatno i nije istina), reci „Čini mi se da ne vjeruješ mojoj procjeni u ovoj situaciji.“
Aktivno slušaj
Komunikacija je dvosmjerna ulica. Aktivnim slušanjem pokazuješ poštovanje prema mišljenju roditelja te ga potičeš da učini isto. Ne prekidaj, već dopusti roditeljima da završe misli prije nego što odgovoriš (čak i kad se ne slažeš!). Postavljaj pitanja ako ih ne razumiješ i traži pojašnjenje. Pokaži da pratiš tako što ćeš održavati kontakt očima i klimnuti glavom.
Zatraži gledište roditelja
Tvoji roditelji mogu imati različito viđenje stvari u odnosu na tebe. Potakni ih da podijele svoja razmišljanja. Poslušaš li njihovo viđenje otvoreno, tj. bez obrambenog stava, potaknut ćeš ih na suradnju.
Poslušaj povratnu informaciju
Primanje povratnih informacija može biti izazovno, ali ključno je za rast. Pokazuje zrelost i volju da poboljšaš odnos. Razmisli o onome što si od roditelja čuo/la i, po potrebi, prilagodi svoje ponašanje.
Zadrži mirnoću
Osjećaš li se u razgovoru napeto, frustrirano ili preopterećeno, duboko udahni i pokušaj ostati miran/na. No, svatko s vremena na vrijeme izgubi hladnokrvnost i kaže nešto što kasnije požali. Ako ti se to dogodi, reci da ti je žao. To pokazuje da si spreman/na preuzeti odgovornost za svoje postupke, zbog čega će ti roditelji vjerojatnije vjerovati.
Razgovor s roditeljima o mentalnom zdravlju
Razgovor s roditeljima o mentalnom zdravlju može biti izazovan. Mladi ponekad kažu da ni sami ne razumiju odakle dolaze uznemirujući osjećaji ili misli te se čak osjećaju krivima što ih imaju. Drugi kažu da se brinu, odnosno da ne žele uznemiriti roditelje time što će im reći kako se osjećaju i što ih muči. No, razmisli o sljedećem: kako bi se TI osjećao/la da netko koga voliš pati i obrati ti se? Vjerojatno bi bio/la uzrujan/a zbog njegove borbe, ali bi ti bilo drago da ti se povjerio i bio/la bi spreman/na pomoći.
Upamti, tvoji roditelji ne moraju nužno imati prethodnog iskustva s onim što ćeš s njima podijeliti. Zbog toga mogu biti malo zatečeni, zbunjeni te ne znati odmah što učiniti ili reći. Stoga ne očekuj savršen odgovor ili reakciju.
Odaberi dobro vrijeme i mjesto
Pronađi trenutak kada tvoji roditelji nisu zauzeti ili pod stresom. Pobrini se da u okruženju nema smetnji, poput telefona ili TV-a. Ponekad ležerno okruženje, poput šetnje ili obiteljskog obroka, može potaknuti otvoreni razgovor. No, ako si u krizi ili ti je potrebna hitna pomoć – razgovaraj neovisno o tome što uvjeti nisu idealni.
Isplaniraj što želiš reći
Unaprijed smisli, barem okvirno, što i kako želiš iznijeti. Budući da razgovor o mentalnom zdravlju najčešće nije svakodnevna tema, možda će ti biti donekle stresan. Stoga je korisno da se pripremiš.
Razmisli o tome da zapišeš
Ako ti je teško razgovarati s roditeljima licem u lice, možda im možeš napisati pismo ili poruku.
Pripremi se na reakciju
Prvotne reakcije roditelja mogu biti različite – daj im vremena da obrade što čuju.
Daj roditeljima do znanja kako ti mogu pomoći
Možda roditelji ne znaju kako ti pružiti podršku, iako to žele. Reci im izravno što bi ti pomoglo, a što ne.
Potraži dodatnu podršku
Možeš zamoliti školskog psihologa ili drugu odraslu osobu od povjerenja da ti pomogne pripremiti se za razgovor s roditeljima.
Jasno, konkretno i istinito
Da bi razgovor protekao što bolje, za početak, sjeti se da ti roditelji ne mogu čitati misli. Stoga se izrazi što jasnije i konkretnije. Na primjer, umjesto da samo kažeš da si pod stresom, objasni zbog čega se tako osjećaš. Pokušaj se sjetiti konkretnih primjera (npr. „Kada sam prošli put pisao/la ispit, imao/la sam teškoća s disanjem“).
Izrazi se iskreno o osjećajima – osim što iskrenost jača odnose, pomoći će tvojim roditeljima da te bolje razumiju. To je posebno korisno ako se sami nisu našli u situaciji poput tvoje. Ako ti se čini da ne shvaćaju odmah pa postavljaju pitanja, imaj razumijevanja.
Može se dogoditi da se roditelji uznemire te pokušaju doznati sve pojedinosti onoga što doživljavaš. Želiš li, uđi u detalje i iznesi vremenski slijed događanja i promjena. Ili podijeli ono što ti je OK podijeliti. Ali – nemoj lagati. Ako se psihički boriš, nemoj to prikrivati, umanjivati i reći da si „samo umoran/a“.
Potreba za stručnom pomoći
S druge strane, može se dogoditi da ne uvide što se zapravo događa i dožive tvoje probleme kao tipična iskustva odrastanja. No, kao što je već rečeno, to možeš izbjeći time što ćeš se izraziti konkretno i jasno, ne samo o svom stanju, već i o potrebi za stručnom pomoći, ako smatraš da ti je potrebna. Možeš reći: „Želio/la bih razgovarati s nekim o tome kako se osjećam i naći način da to promijenim.“ Vjerojatno će ti pomoći zakazati termin za savjetovanje. No, ako reagiraju odbacivanjem te ideje, moguće je da se u podlozi nalazi unaprijed stvorena predodžba o tome što znači tražiti pomoć za probleme mentalnoga zdravlja. U tom slučaju možeš podijeliti s njima što si istražio/la o prednostima primanja stručne pomoći.
Ako prvi razgovor „zapne“…
…pokušaj ponovno. Možda ti se činilo da si dobro odabrao/la vrijeme, mjesto i riječi, ali i tvoji roditelji mogu prolaziti kroz izazove koje ne vidiš, a koji utječu na njih. Nemoj odustati. Pokušaj ponovno ili razgovaraj s drugom odraslom osobom kojoj vjeruješ.
Primjer razgovora
1. Pristupi roditelju u vrijeme kada oboje možete mirno razgovarati.
„Mama, volio/la bih s tobom razgovarati o nečemu.“
2. Istakni kako se osjećaš.
„U zadnje vrijeme se u školi ne mogu koncentrirati. Osjećam se jako tjeskobno i zabrinuto.“
3. Budi otvoren/a u traženju rješenja i pomoći.
„Nisam siguran/na zbog čega. Htio/la bih da mi pomogneš da to prebrodim ili da zajedno nađemo rješenje kako bi mi bilo lakše.“
Dodatni videomaterijali
Ispuni upitnik!
Pripremili smo upitnik koji ti može pomoći u procjenjivanju kvalitete komunikacije između tebe i roditelja.
