Tvrdoglavost

Poznaješ li osobu odlučnu da učini ono što želi? A što ako se u procesu odupire svim tuđim prijedlozima, idejama ili mišljenjima, vjerujući da su njezin stav i način najbolji ili čak jedini ispravni? Možda i sebe prepoznaješ u nekom dijelu tog opisa? Je li u pitanju tvrdoglavost ili upornost (ustrajnost)?

Tvrdoglavost i upornost (ustrajnost) mogu na prvi pogled djelovati zbunjujuće slično. Neki možda čak misle da se radi o istome. No, ne radi se, a razlika među njima vidi se tek kada se dobro pogledamo „ispod površine“.

Tvrdoglavost je samo obrana stava, čak i kada nove informacije govore protiv njega. U psihologiji to odgovara nemogućnosti prilagođavanja razmišljanja i ponašanja.

Za početak, kod upornosti iza stava stoji konkretan i promišljen cilj. Osim toga, postoji i spremnost na ispitivanja i prilagođavanja stava. Uporni  ljudi se čvrsto drže svog cilja i neće popustiti pred besmislenim pritiskom, ali, kada okolnosti to zahtijevaju, prilagođavaju svoj put prema cilju. Krasi ih, dakle, kombinacija stabilnosti i prilagodljivosti.

Po čemu prepoznati tvrdoglavost?

Tvrdoglavost se može očitovati na sljedeće načine. Osoba…

• …ne mijenja stav, čak ni kada joj se predstave nove informacije
• … je sklona neslaganje u mišljenju pretvoriti u bitku
• …ne priznaje da je u krivu
• … se neće ispričati jer ispriku doživljava kao poraz
• …izbjegava tražiti pomoć jer joj je teško priznati da joj treba
• …voli imati zadnju riječ

Teret tvrdoglavosti

Tvrdoglavost ne mora uvijek imati velike posljedice. Nije posebno važno ako, na primjer, inzistiraš na tome da svoju sobu uvijek pospremaš određenim redoslijedom ili da kuhaš na određeni način. Međutim, ponekad su posljedice puno veće.

Istraživanja pokazuju da nedostatak prilagodljivosti spada među najveća opterećenja za svakodnevnu dobrobit. Ili, drugim riječima, tvrdoglavost otežava život u raznim područjima.

Veze mogu biti vrlo teške ako jedna ili obje osobe (partneri, cimeri, roditelj i dijete, prijatelji…) pružaju otpor prema promjenama ili nisu spremne na kompromis. Time su otežani suživot i suradnja, a može nastati i sukob. Zamisli, na primjer, situaciju u kojoj je tvoj romantični partner toliko frustriran nekim tvojim tvrdoglavim stavom da želi prekinuti vezu. Slično se može dogoditi i na drugim mjestima gdje se očekuje suradnja i timski rad – na primjer, ako se baviš timskim sportom, surađuješ s nekim na školskom ili studentskom projektu i sl.

Tvrdoglavost se može nepovoljno odraziti i na samu osobu, ne isključivo na odnose s drugima. Tvrdoglav stav može dovesti do toga da osoba propusti nove prilike ili joj oteža prilagodbu na nove situacije, što nije nimalo zgodno u svijetu koji se brzo mijenja. Može štetno djelovati i kada je u pitanju fizičko zdravlje; na primjer, netko tko ne voli savjete i misli da zna najbolje može odbijati čak i lječničke upute te time ugroziti zdravlje.

Što pokreće i održava tvrdoglavost?

S obzirom na sve navedene negativne posljedice, nameće se pitanje: zašto neki ljudi ne odustaju od svojih stavova već ih se tvrdoglavo drže? Odgovor nije jednostavan i vjerojatno se razlikuje od osobe do osobe, ali može uključivati potrebu osobe da zadrži kontrolu u zbunjujućim situacijama, dojam da bi odustajanjem od stava odustala od dijela sebe ili doživjela gubitak. To može biti posebno izraženo ako je osoba nesigurna pa joj tvrdoglavost služi kao obrana; odbijanjem da uopće razmotri tuđe stavove ne mora se suočavati s time da možda nije u pravu. Osim toga, što je više „truda“ osoba već uložila u održavanje i obranu svog stava, to joj se promjena u psihičkom smislu težom. Na tvrdoglavo ponašanje može utjecati i umišljenost, tj. uvjerenje osobe da sve što čini može bolje od bilo koga drugog, a može biti i ponašanje stečeno oponašanjem u djetinjstvu.

Pogled prema sebi

Ponekad, kad se dva čvrsta stava suprotstave, samo jedan od njih privuče našu pažnju – tuđi. No, prije nego što upremo prstom u druge, nije loše ispitati i vlastitu tvrdoglavost.

• Za početak, ako ti netko ukaže na tvrdoglavost, procijeni je li motiviran vlastitim ciljevima i željama (koji se možda ne podudaraju s tvojim) ili ti pruža konstruktivnu kritiku i obzirno dijeli korisne povratne informacije. Ponekad najglasniji kritičari mogu biti i najvrjedniji učitelji; ako ne doživimo sve kao osobni napad, lakše možemo vidjeti pozitivne strane osobne promjene i kompromisa.
• Ako prepoznaš znakove tvrdoglavosti, obrati pozornost na ono što je u tebi izaziva. Koje situacije možeš prepoznati? Kada ti netko kaže da nisi u pravu? Ako te iznenadi neka promjena? Kada ti se netko obraća „s visoka“? ili si samo toliko navikao na svoj stav i pristup da ne razmišljaš ni o čemu drugom? Nakon što prepoznaš o čemu se radi, možda će ti biti lakše upravljati sobom sljedeći puta.
• Razmisli o mogućim dubljim uzrocima. Ako kod sebe prepoznaješ znakove tvrdoglavosti, pokušaj dokučiti potiče li je strah od promjene, sram zbog grešaka ili krivnje, nesigurnost, sklonost perfekcionizmu… To bi ti također moglo biti korisno, ne samo za ovladavanje tvrdoglavošću, već i za rješavanje tih „tegoba“ u njenoj podlozi koje mogu smanjivati kvalitetu života.
• Vježbaj aktivno slušanje. Ako je tvrdoglavost iz nekog razloga postala tvoj „stil komunikacije“, sljedeći puta pokušaj aktivno slušati i čuti perspektivu druge osobe. Neprekidanje, postavljanje pitanja i empatičnost mogu biti korisni u promjeni navike.
• Ako se odlučiš „pozabaviti“ svojom sklonošću ka tvrdoglavosti, odredi od koga si spreman prihvatiti savjet ili čiji si primjer spreman slijediti. Razmisli tko bi ti mogao biti uzor ili model. Promatranje drugih i kako se njihovi stavovi odražavaju u njihovom ponašanju može ti pružiti nov način razmišljanja koji možeš isprobati.
• Ako ti sklonost tvrdoglavosti uzrokuje značajne probleme u životu ili vezama, moglo bi ti pomoći i povezivanje sa stručnom osobom, tj. neki oblik savjetovanja.

Prepoznaš li kod nekoga tvrdoglavost…