Zdravi odnosi grade se na međusobnom poštovanju i kontinuiranoj komunikaciji. Poštivanje granica koje postavljaju drugi sastavni je dio tog poštovanja.
U životu ćemo naići na ljude čije će se granice razlikovati od onoga što je nama blisko i prihvatljivo. Možda čak nećemo niti moći razumjeti zašto su postavili granice onako kako jesu. Bez obzira na to, nemamo pravo drugima određivati granice. One ne postaju valjane tek nakon što se drugi s njima slože. Dvije osobe sličnih granica lakše će se slagati. S druge strane, razlike u granicama ne znače da je jedna osoba u pravu, a druga u krivu, već da su nekompatibilne. Čak i ta nekompatibilnost nije prepreka međusobnom civiliziranom poštivanju.
- Jasna komunikacija može nam pomoći da shvatimo s čime se osoba osjeća ugodno, odnosno neugodno. Umjesto da pretpostavljamo, pitajmo!
- Značaj neverbalnih znakova – ton glasa i govor tijela mogu nam pomoći da procijenimo koliko je nekome ugodno, odnosno gdje su njegove/njezine granice vezane uz ono što od njih tražimo.
- Zapamtimo: međusobno se razlikujemo po osobinama, preferencijama i navikama – pa se stoga razlikuju i naše granice. Važno je poštovati tuđe granice čak i ako se razlikuju od onoga što je nama prihvatljivo. OK je da pokušamo razumjeti što leži iza granice, tj. tuđu perspektivu. Možemo ponuditi svoje viđenje, ali, na kraju, moramo pustiti drugu osobu da samostalno odlučuje. Kada netko kaže ne, nema dalje.
- Granice se odnose na brigu o sebi – ne treba ih shvaćati osobno, tj. kao znak da nas netko ne voli i dugoročno odbacuje.
- Budući da se granice mogu mijenjati ovisno o napredovanju i dinamici veze, treba biti strpljiv i uzeti vremena za upoznavanje i učenje o granicama druge osobe.